GOLDDogađanja

Vijesti    Bookmark and Share

Oporezivanje nekretnina najviše će pogoditi Zadrane i Šibenčane, a najmanje Primorce, Istrijane i Zagrepčane

Ako Hrvatska sljedeće godine doista uvede porez na imovinu on će najviše udariti na kućni budžet stanovnika u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji, dok će udar na džepove građana biti najslabiji u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Gradu Zagrebu. Za to postoje dva razloga: nekretnine u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji imaju najveću vrijednost u odnosu na godišnji dohodak tamošnjih stanovnika, a komunalna naknada najviša je u Zagrebu, PGŽ-u i Istri, pa će njezino ukidanje i uvođenje poreza na imovinu najmanje pogoditi stanovnike na tom području. Pokazala je to analiza koju su porezni stručnjaci izradili za Ministarstvo financija krajem 2010. godine kad se također razmišljalo o uvođenju poreza na imovinu.

U toj analizi došlo se do zaključka da je vrijednost stanova i pripadajućeg zemljišta u Hrvatskoj četiri puta veća od raspoloživog dohotka kućanstva, a najveći je nesrazmjer u Zadarskoj županiji gdje stanovi u prosjeku vrijede 6,3 raspoloživa osobna dohotka pojedinog kućanstva. Uz to vrijednost stanova i inače najviše odstupa pod dohotka kućanstva baš u županijama na Jadranu. Različita opterećenja. U slučaju da se ukine komunalna naknada, komunalni doprinos i porezi na vikendice i uvede porez na imovinu po stopi od jedan posto to bi kućanstva u Šibensko-kninskoj županiji u prosjeku opteretilo s više od 1,7 tisuća kuna godišnje, u Zadarskoj županiji s 1,5 tisuća kuna, a u Ličkoj županiji s 1,4 tisuće kuna.

U Primorsko-goranskoj županiji opterećenje bi bilo 700 kuna veće nego dosad, a otprilike isto bi u prosjeku više za porez na imovinu, u odnosu na komunalnu naknadu, plaćali u Zagrebu, dok bi u Istri porezno opterećenje kućanstvima odnijelo oko 500 kuna godišnje.

Po tom scenariju država bi od ukidanja tri nameta izgubila oko tri milijarde kuna, no s druge strane bi na novom porezu zaradila oko 7,3 milijarde kuna što bi godišnje značilo veće prihode od 4,3 milijarde kuna. I to samo na porezu što ga plaćaju građani.

Kako Vlada planira uvesti i porezne olakšice, odnosno gotovo osloboditi plaćanja poreza na imovinu građane koji imaju samo jedan stan u kojem žive, onda bi prihod od poreza na imovinu kojeg bi plaćala kućanstva bio znatno manji.

Manji prihodi
Lokalne vlasti u PGŽ-u bi se morale nositi desetak milijuna kuna manjim prihodima. A, tamošnje bi stanovništvo u tom slučaju plaćalo u prosjeku 29 kuna manje nego što plaća prema sadašnjim pravilima, dok bi ušteda u kućnim budžetima Istre bila i do 270 kuna godišnje. Ova računica pokazuje kakav bi prosječan efekt imao novi porez na kućanstva u Hrvatskoj, čiji bi se dohodak u prosjeku smanjio za 1,1 posto godišnje. No, za one obitelji koje u svome vlasništvu imaju samo stan u kojem žive novi porez vjerojatno ne bi donio ništa veće opterećenje od dosadašnjih naknada bez obzira u kojem dijelu Hrvatske žive…

Izvor: www.limun.hr